Arhiv HRT-a: audiovizualni materijali do 1990. otvaraju se široj javnosti

Audiovizualni materijali nastali do 1990. u Arhivu HRT-a su kulturno dobro, a prihvaćenjem novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima to neprocjenjivo gradivo, blokirano zbog neriješenih autorskih prava, napokon bi postalo dostupno široj javnosti, ističu predlagatelji zakona.

- Riječ je o vrlo vrijednoj arhivi materijala koja predstavljaju hrvatsku baštinu te imaju kulturnu i umjetničku te povijesnu vrijednost, a godinama se ne iskorištavaju zato što se ne može utvrditi tko su nositelji autorskog prava, ističe Romana Matanovac Vučković, voditeljica radne skupine za izradu novog zakona o kojem će se idući tjedan odlučivati u Saboru.

Pogledajte našu arhivsku priču o HRT-ovu arhivu emitiranu 2016. godine:
Zavirite u Arhiv HRT-a, hrvatsko kulturno dobro
Matanovac Vučković dodala je da se Hrvatska priključila u EU trend digitalizacije baštinske građe:

- Digitalizacija nije sama sebi svrha, već je cilj da se tako digitalizirana građa učini dostupnom javnosti. U procesu digitalizacije arhiva i iznalaženju ovog zakonskog rješenja, a na inicijativu HRT-a i u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, moraju se riješiti autorska prava koja su dosad priječila da se brojna djela mogu koristiti, istaknula je Matanovac Vučković.

Matanovac Vučković napomenula je da su morali intervenirati zakonom kako bismo to arhivsko gradivo oslobodili striktnih odredbi autorskih prava i dali mogućnost da se učini dostupnom javnosti, prvenstveno na internetu, ali i na druge načine.

- To je balansirano rješenje - autorima se priznaje prava nad djelima, ali i eventualni producent tih djela nastalih do 1990. u roku od dvije godine od usvajanja zakona mora ugovorom dokazati da je stekao prava od autora. Ne učine li to, prava će pripasti autorima, kaže Matanovac Vučković.

Budući da autori i njihovi nasljednici sami ne mogu pojedinačno upravljati tim djelima, sva upravljačka prava daju se HRT-u koji će onda, u skladu s tim kako je i do sada radio, digitalizirati građu i nastojati postići najbolji način njenog iskorištavanja.

Naravno, pritom je HRT dužan kroz kolektivni sustav plaćati naknadu autorima za iskorištavanje tih djela putem njihove kolektivne organizacije.

Viši standard očuvanja i zaštite kulturne baštine

Zaključno, predloženim zakonskim rješenjem - legendarni arhiv HRT-a napokon se otvara javnosti: Šira javnost konačno dobiva mogućnost gledati svu audiovizualnu građu iz arhiva HRT-a, što joj do sada nije bilo moguće. Također, tko god želi koristiti tu građu može, temeljem sporazuma također dobiti mogućnost korištenja, zaključuje Matanovac Vučković.

S druge strane, i na HRT-u su predloženo zakonsko rješenje i vrlo izvjesno lakše raspolaganje i objavu arhivskog materijala do 1990. dočekali u ‘niskom startu’.

- Proglašenje arhivskog materijala nastalog do 1990. kulturnim dobrim pozdravljamo jer će nam nametnuti viši standard očuvanja i zaštite tog gradiva koje predstavlja kulturnu baštinu hrvatskog naroda, kazao je za Hinu rukovoditelj arhiva HRT-a Blago Markota.

Pritom je naglasio da se time javnosti i istraživačima otvara svojevrsna audiovizualna ‘aleksandrijska knjižnica’ ovih prostora - jedan od najvećih i najvrjednijih televizijskih, radijskih i filmskih arhiva u ovom dijelu Europe, pomno prikupljan, brižno registriran i čuvan više desetljeća koji se sada treba digitalizirati.

- Logično, najstariji arhivski audio materijal je radijski, budući da je Hrvatski radio bio osnovan 1926.godine. Fonoteka Hrvatskog radija sadrži i čuva stotine tisuća sati snimljenog materijala, među najstarijima je i humoreska s pjevanjem arhivirana 1927. Upravo je i taj dio arhivskog gradiva najviše digitaliziran, čak oko 80 posto, ističe Markota.

Pola milijuna sati televizijskog materijala

S druge strane, javnosti i istraživačima iznimno zanimljiva televizijska arhiva sadrži, prema procjenama, više od pola milijuna sati materijala to ne samo od 1956. kada je u Hrvatskoj počelo emitiranje televizijskog programa, nego i prije.

Digitalizacija tog materijala ide puno sporije, no značajan iskorak započet je s digitalizacijom nekih kultnih emisija - kao što su ‘Portreti i susreti’ urednice Irene Vrkljan emitiranih od 1960.-1969. projekt pokrenut na inicijativu Blage Markote koji je na Svjetskoj konferenciji audiovizualnih arhiva 2015. bio nagrađen u kategoriji očuvanja arhivske građe:HRT nagrađen na Svjetskoj konferenciji audiovizualnih arhiva
Najdragocjeniji materijal čuva se, pak, u golemom hladnjaku gdje su arhivirane najskuplje i najvrjednije serije Hrvatske radiotelevizije na vrpcama među njima ‘Kuda idu divlje svinje’, ‘Gruntovčani', ‘Naše malo misto’, ‘Mejaši’, ‘Nepokoreni grad’ i ‘Kapelski kresovi’, ali i povijesno politički zanimljivi materijali , primjerice - Titovi memoari i snimke iz Drugog svjetskog rata.

S druge strane, ako je Tito na HRT-u u ‘frižideru’, vrijedno je istaknuti i da Tuđman ‘u papiru’ ima značajan udio HRT-ova arhivu do 1990. Naime, u sklopu arhiva HRT-a je i novinska dokumentacija koju je 1964. osnovala Ankica Tuđman s iznimno bogatom hemerotekom - zbirkom novinskih isječaka usporedivu s legendarnom i mnogim, starijim novinarima poznatom Vjesnikovom novinskom dokumentacijom. Osim toga, tu je i bogata biblioteka među kojima se ističu i knjige tiskane i prije 150 godina.

Uz autore najviše profitiraju istraživači povijesti televizije

- Arhivski materijal HRT-a je 2012. proglašen nacionalnom kulturnom baštinom. Najnoviji prijedlog zakona ocjenjujem vrlo dobrim, na taj način ‘dižemo’ arhivsku ljestvicu na višu razinu u čuvanju, restauraciji, digitalizaciji i dostupnosti gradiva, kazao je Markota.

Naglasio je i kako u će u arhiv svatko moći pristupiti pod određenim uvjetima i koristiti arhivsko gradivo za svoje potrebe sukladno normama, ali i prema cjeniku prema kojem su , kako ističe, cijene i do deset puta niže nego u Europskoj uniji.

U očekivanju prvih reakcija autora - filmskih redatelja, snimatelja, scenarista i glazbenika koji još nisu upoznati s predloženim novim odredbama koji reguliranju i njihova prava, prijedlog zakona kojim se na HRT-u ‘otvaraju’ materijali do 1990. pozdravili su istraživači.

Konkretno, Željko Luketić, ugledni filmski kritičar i istraživač arhiva HRT-a koji je od zaborava oteo i za HRT snimao dokumentarce s rijetkim materijalima o hrvatskim televizijskim legendama - Antonu Martiju, Nikši Fulgosiju, Zvonimiru Bajsiću i Angelu Miladinovu, pozdravlja otvaranje HRT-ova arhiva.

- Ovime, uz autore koji konačno mogu ostvariti naknadu za svoja djela, najviše profitiraju istraživači povijesti televizije, kojima je taj materijal do sada bio nedostupan. Pritom valja odvojiti već postojeće načelo dostupnosti arhivskih materijala u Hrvatskoj, no oni su oduvijek bili pod nemalim nametima raznih tehničkih usluga, tako da je dolazak do materijala dugotrajan i skup, kazao je Luketić.
Povijesni arhivistički dan - rekonstrukcija ''Portreta i susreta''